Sve više kolegica i kolega liječnika, tužitelja u procesima protiv zdravstvenih ustanova, zadnjih tjedana javlja nam o pravomoćnim presudama u svoju korist.

Stoga je Hrvatska udruga bolničkih liječnika u kolovozu ove godine provela anketu među članovima o statusu tužbi koje su liječnici koncem 2018. godine poveli protiv protiv poslodavaca zdravstvenih ustanova povodom neisplate dijela dodataka na plaću u prekovremenom radu.

U anketi sudjelovalo je 713 ispitanika oba spola (46.9% žena i 53.1% muškaraca) raznih dobnih skupina, najviše u dobnoj skupini 40-50 godina (20-30 godina 1.1%, 30-40 godina 25.1%, 40-50 godina 39.7%, 50-60 godina 24.2% te 60 i više godina 9.9%), većina ispitanika su specijalisti (93.8%).

Među njima, 51.6% ispitanika zaposlenici su kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica ili klinika, 40.3% zaposlenici su općih bolnica, 4% ispitanika zaposleno je u specijalnim bolnicama, a preostalih 4% u drugim ustanovama.

Prekovremeni rad u razdoblju 2013-2020. ostvarilo je 93.7% ispitanika, a drugih 6.3% podjednako ili ne znaju jesu li, ili nisu ostvarili prekovremeni rad.

U međuvremenu, tužbu zbog neispravnog obračuna i isplate prekovremenog rada podiglo je 67.7% ispitanika, 7.5% nisu još, no planiraju je podići, dok tužbu nije podiglo 24.5% ispitanika.

Prvostupanjsku sudsku presudu primilo je 40.5%, a 33.8% još nije. Drugostupanjsku pravomoćnu presudu primilo je 22.6%, dok je 51% ispitanika još u očekivanju presude.

Prvostupanjskom presudom dosuđeno je između 20.000 i 40.000kn u 14.6% ispitanika, 9.3% ispitanika očekuje između 40.000 i 60.000kn, a 9.1% između 80.000 i 100.000kn.

Nažalost, svega 12.7% ispitanika primilo je isplatu na temelju pravomoćne sudske presude, dok 55% ispitanika još očekuje isplatu premda su primili pravomoćnu sudsku presudu, kojom je propisana obveza isplate kroz osam dana od nastupa pravomoćnosti.

U velikoj je većini ovih slučajeva taj rok prošao te presude podliježu zakonskim kamatama koje, baš kao i iznos pravomoćne sudske presude, čekaju isplatu iz okvira bolničkih limita HZZOa namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata,  redovnim isplatama plaća zdravstvenim djelatnicima te podmirenju drugih redovnih troškova poslovanja.

Unatoč svemu, 61.5% ispitanika koji su stekli uvjete za ovrhu zdravstvene ustanove nisu još ovršili ustanovu , dok isto planira u narednom razdoblju učiniti 48.7% ispitanika.

U zaključku, dok naši susjedi u kriznom korona razdoblju bilježe povišice uslijed žrtvi i napora u suzbijanju epidemije, u nas ništa nova.

Vrijeme je za isplatu dugova liječnicima koje su poslodavci godinama stvarali neispravnim obračunom plaća, o čemu je pravorijek koncem prošle godine dao i Vrhovni sud, potom i čitav niz drugostupanjskih županijskih sudova. Može li Hrvatska biti pravna država ili će liječnici morati na “teži” način doći do svojih zasluženih, a neisplaćenih plaća?

 

HUBOL