obraćamo Vam se povodom Hrvatskog dana liječnika, struke koja organizirano i aktivno djeluje na razvoju hrvatskog društva još od 1874. godine. Prije pola godine pisali smo Vam o sve težem položaju liječnika u Republici Hrvatskoj, u sustavu u kojem se pošten i nesebičan rad, samoprijegor i nesebično davanje, intelekt i razboritost, dobronamjernost i požrtvovnost, istina i moral sve manje cijene, što za posljedicu ima sve veći broj odlazaka liječnika izvan Republike Hrvatske, čime se postavlja pitanje održivosti javnog zdravstvenog sustava Lijepe naše.

Liječnici su jedina struka kojoj se ne priznaju posebnosti i zahtjevnosti njihova rada, jedina struka kojoj se sustavno definiraju kazne i odštetne klauzule, te jedina struka koju se diskriminira na temelju spola i zdravstvenog stanja. Mjerodavne institucije nisu učinile očekivani iskorak u rješavanju ovih objektivnih činjenica te se bojimo da će inertnost i manjak političke volje u značajnoj mjeri narušiti održivost javnog zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Situacija je posebno zabrinjavajuća u malim sredinama, ekonomski i demogeografski devastiranim područjima u kojima depopulacija i rezignacija onih koji ostaju poprimaju katastrofične razmjere.

U tom je smislu, Slavonija posebno ugroženo područje, u kojoj se ekonomska situacija odražava i na financiranje zdravstvenog sustava, koji postaje neatraktivan, ne samo ljudima izvana, nego i rođenim Slavoncima, koji se sve manje odlučuju na dolazak i rad u slavonske zdravstvene ustanove. Kad se tome pridoda činjenica da će sljedeće 4 godine gotovo 15% specijalista napustiti bolnički sustav radi odlaska u mirovinu, postavlja se pitanje tko će liječiti hrvatski narod za 5 do 7 godina.  Mreža primarne zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći  je već godinama nepopunjena, a slavonske bolnice postaju rasadnik kvalitetnog kadra velikim sredinama i ustanovama. Sustav specijalističkog usavršavanja funkcionira na način koji pogoduje klinikama, dok rijetki specijalizanti koji se odluče na dolazak u male ustanove, u njima ostaju tek nekoliko mjeseci, nakon čega specijalističko i subspecijalističko usavršavanje nastavljaju u klinikama

Navodimo primjer KBC Osijek kojeg je u proteklih godinu dana napustilo više od 30 specijalista i doktora znanosti, bolnicu Pakrac je u zadnjih nekoliko godina napustilo 8 liječnika specijalista, a OŽB Požega u samo nekoliko mjeseci 4 specijalista, OB Nova Gradiška unazad nekoliko godina 3 specijalista.  Situacija je nije bolja ni u drugim županijama, a posebno  je dramatična u OB Sisak u kojem su loši radni uvjeti rezultirali odlaskom 20 specijalista u vrlo kratkom roku.

Zdravstvena administracija zauzeta je trenutnom održivošću sustava, dok se nimalo ili minimalno energije ulaže u promišljanja održivosti sustava. Potpuni  nedostatak ideje i volje za pokretanje  stimulacijskih mjera za zdravstveno osoblje, pogotovo liječnike, najzorniji je upravo u najsiromašnijim krajevima. Hrvatska udruga bolničkih liječnika predlaže stimulacijske mjere za zadržavanje liječnika u Republici Hrvatskoj: stambeno zbrinjavanje korištenjem kapaciteta DUOSZ i SDUUDI, povoljna kamatna stopa za kupnju nekretnine, korekcija fiskalnih nameta za zdravstvene djelatnike, definiranje uvjeta i kriterija izbora članova upravnih vijeća i ravnatelja zdravstvenih ustanova, dugoročno planiranje kadrova u zdravstvu na nacionalnoj razini. Osim toga predlažemo provođenje  specijalističkog i užeg specijalističkog usavršavanja u matičnim ustanovama u minimalnom trajanju od polovine vremena predviđenog trajanja specijalističkog usavršavanja  u svim ustanovama i odjelima s dva subspecijalista za navedenu subspecijalizaciju ili dva specijalista za opće specijalizacije, uz adekvatno stambeno zbrinjavanje specijalizanata u vremenu kojem borave izvan matične ustanove što najčešće znači i izvan mjesta stanovanja.

Dostupnost  liječnika u svim sredinama nužno je za kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite, a predstavnici županija trebaju pronaći i dodatne mehanizme za ostanak liječnika u svojim sredinama jer penalizacijski sustav propada, a osobito male sredine susreću se s egzodusom mladog i radno sposobnog stanovništva i zatvaranjem odjela i čitavih bolnica (OB Ogulin, Nova Gradiška, Pakrac, Našice, pa i većih županijskih bolnica, poput OB Sisak).

Stoga apeliramo na Vas, poštovana gospođo Predsjednice, da prepoznate navedene činjenice te da svojim političkim utjecajem i pozitivnim društvenim angažmanom stvorite preduvjete za ostanak liječnika u Republici Hrvatskoj. Ponovno Vas molimo da u fokus političkog djelovanja stavite liječničku struku na način da nas se proglasi strukom od posebnog nacionalnog interesa i da nam pomognete osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite u cijeloj Republici Hrvatskoj.

 

S poštovanjem,

Ada Barić Grgurević, predsjednica HUBOL-a, v.r.
Vlaška 9, Zagreb

 

U Zagrebu, 27. veljače 2017. godine