Saborski Odbor za zdravstvo prihvatio HUBOL-ovu inicijativu za tematskom sjednicom o hitnoj medicinskoj službi

Tematska sjednica u rujnu

Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u rujnu će održati tematsku sjednicu o stanju hitne medicinske službe u Hrvatskoj, nakon što je Hrvatska udruga bolničkih liječnika u dva navrata zatražila otvaranje javne i stručne rasprave o reformi hitne medicine.

HUBOL pozdravlja odluku Odbora kao važan institucionalni korak prema raspravi o jednom od najvažnijih pitanja sigurnosti pacijenata i funkcioniranja zdravstvenog sustava.

“Ovo je važan pomak. Hitna medicina je sustav koji svakodnevno odlučuje o životima građana i zato rasprava o njezinoj reformi mora biti javna, stručna i sadržajna. Vjerujemo da rujanska sjednica može biti prostor za otvorenu usporedbu prijedloga i donošenje konkretnih zaključaka”, izjavila je predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.

HUBOL je prvi zahtjev za tematskom sjednicom uputio početkom siječnja ove godine, nakon što je u studenom 2025. javno predstavio cjelovit prijedlog reforme hitne medicine, izrađen u suradnji s dvanaest partnerskih zdravstvenih organizacija. Odbor je tada odgovorio da će pričekati prijedlog reforme Ministarstva zdravstva.

HUBOL pozdravlja činjenicu da je Radna skupina Ministarstva zdravstva završila svoj posao i donijela zaključke. Upravo zato smatramo važnim da se sada, prije donošenja konačnih rješenja, omogući javna i argumentirana rasprava o oba reformska pristupa: prijedlogu Ministarstva zdravstva i prijedlogu koji je izradila struka okupljena oko HUBOL-a.

Kako bi rasprava pred saborskim Odborom bila sadržajna i korisna, HUBOL smatra nužnim da Ministarstvo zdravstva unaprijed dostavi svoj prijedlog reforme članovima Odbora i sudionicima sjednice, a svakako prije upućivanja prijedloga u e-savjetovanje. Rasprava ima smisla samo ako sudionici unaprijed mogu vidjeti predložena rješenja, usporediti ih s prijedlogom koji je izradila struka te argumentirano raspraviti njihove učinke na pacijente, zdravstvene djelatnike i organizaciju sustava.

Posljednji slučajevi iz prakse, uključujući probleme s hitnim helikopterskim prijevozom pacijenata iz zadarske bolnice prema KBC-u Split, kao i raniji slučajevi s Lastova, Visa i Paga, pokazali su da reforma hitne medicine nije administrativno, nego životno pitanje. Kada sustav ne može pravodobno odgovoriti na moždani udar, infarkt, politraumu ili drugo hitno stanje, posljedice se mjere životima, invaliditetom i trajno narušenim zdravljem pacijenata.

HUBOL stoga očekuje da će rujanska sjednica saborskog Odbora biti prilika za ozbiljnu, stručnu i otvorenu raspravu o reformi hitne medicine, prije nego što konačna rješenja budu upućena u daljnju proceduru.

Javna rasprava o sustavu koji svakodnevno spašava živote građana nužan je preduvjet kvalitetne i održive reforme hitne medicine.