Ograničavanjem dvojnog rada liječnika – dulje liste čekanja za pacijente

Najavljeni prijedlog pravilnika Ministarstva zdravstva koji regulira dvojni rad liječnika, prema našem mišljenju, neće skratiti liste čekanja niti unaprijediti funkcioniranje zdravstvenog sustava. Naprotiv, dodatno će otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima.

Upozoravamo kako su pojedini elementi prijedloga potencijalno nezakoniti te proturječe europskoj pravnoj stečevini.

Uvjetovanje dopusnice suglasnošću za rad dulji od 48 sati je protuzakonito

Prema aktualnoj Direktivi 2003/88/EZ o organizaciji radnog vremena, rad duži od 48 sati tjedno dopušten je isključivo ako radnik na to *izričito i dobrovoljno pristane*, bez ikakvog pritiska. Radnik ne smije trpjeti posljedice ako odbije takav rad.

Stoga je neprihvatljivo i protuzakonito uvjetovati izdavanje dopusnice potpisivanjem suglasnosti za tjedni rad dulji od 48 sati – jer to krši temeljna prava liječnika na zdravlje, sigurnost i slobodan izbor radnih uvjeta.

Prosječno izvršenje bez jasno propisanih normativa – neprovedivo

Predloženo uvođenje koncepta "prosječnog izvršenja" kao kriterija za odobravanje dopusnice nije primjenjivo jer u sustavu ne postoje jasno definirani Vremensko-kadrovski normativi (VKN).

„Jedino objektivno i zakonito mjerenje opterećenja liječnika može proizaći iz službeno utvrđenih normativa, a ne iz paušalnih procjena“, istaknula je dr. Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Broj odrađenih postupaka ne ovisi isključivo o liječniku, već o organizaciji rada, broju termina, osoblja i prostora – što su odgovornosti poslodavca.

Kažnjavanje izvrsnosti i rukovodećih liječnika – apsurdno i štetno

Kriteriji najavljenog pravilnika predviđaju negativne bodove za liječnike s akademskim zvanjima i znanstvenim titulama, kao i za voditelje odjela i klinika. Upravo ti liječnici često predstavljaju najiskusnije i najkompetentnije stručnjake u sustavu.

Njihovo dodatno penaliziranje zbog obavljanja rukovodećih funkcija – koje nerijetko nemaju nikakvu ili tek simboličnu naknadu – predstavlja nelogičnost i obeshrabruje profesionalni napredak.

Liste čekanja nisu odgovornost liječnika

Uvjetovati dopusnicu duljinom lista čekanja potpuno promašuje uzroke problema.

Liste čekanja ne kreiraju liječnici – za njih su odgovorni ravnatelji bolnica i Ministarstvo zdravstva. U sustavu bez jasno propisanih normativa ne postoji objektivan način za mjerenje učinka pojedinog liječnika.

„Kada nedostaje osoblja, dvorana ili opreme, a imate ugovorene kapacitete za jednu ambulantu, a potreba ima za tri, ni najmotiviraniji liječnik ne može smanjiti liste čekanja. To je kao da u zračnoj luci imate 200 letova dnevno, a samo 30 kontrolora – nastaje kaos, a ne red“, upozorava dr. Šmit.

Pravilnik ugrožava mlade liječnike i potiče diskriminaciju

Ograničavanje dvojnog rada posebno pogađa mlade specijaliste, koji ostaju bez mogućnosti dodatne zarade i profesionalnog razvoja. Oduzimanje prava na dvojni rad upravo toj skupini liječnika predstavlja oblik institucionalne diskriminacije u sustavu koji već kronično pati od nedostatka kadra.

Privatni rad liječnika rasterećuje javno zdravstvo

Privatna praksa liječnika ima pozitivan utjecaj na javni sustav jer omogućava pacijentima da se brže pregledaju ili liječe izvan bolnica – što smanjuje pritisak na javne liste čekanja.

Zabrana dvojnog rada imat će suprotan učinak: dulje čekanje na preglede i manja dostupnost dijagnostike i terapije.

Rješenje: sustavni pristup, a ne populističke mjere

Za stvarno skraćivanje lista čekanja predlažemo:

* uvođenje nacionalnih lista čekanja za sve postupke s čekanjem duljim od 60 dana,

* definiranje i primjenu obvezujućih Vremensko-kadrovski normativa (VKN),

* provedbu postojećeg Pravilnika iz 2016. koji već sadrži sve potrebne alate za regulaciju dvojnog rada.

Transparentnost se ne postiže novim ograničenjima, već dosljednom primjenom postojećih zakona.

Poziv Ministarstvu zdravstva: uključite struku

Ne bježimo od nadzora, ali tražimo da on bude zakonit, stručan i objektivan – temeljen na jasno definiranim kriterijima. Pozivamo Ministarstvo zdravstva na konstruktivni dijalog i širu raspravu sa stručnom javnošću.

E-savjetovanja, koja se redovito ignoriraju, ne smiju biti zamjena za stvarni dijalog.

Vrijeme je da prestanemo donositi mjere koje štete i liječnicima i pacijentima – i počnemo donositi odluke utemeljene na zakonima, struci i zdravom razumu.