HUBOL I 12 ZDRAVSTVENIH ORGANIZACIJA PREDSTAVILI REFORMU HITNE MEDICINE

Zoran Jokanović
5 hours ago
5 min read

Krajnji trenutak za reformu hitne medicine

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), u suradnji i uz podršku 12 zdravstvenih organizacija, predstavila je danas u Hrvatskom liječničkom zboru prijedlog reforme hitne medicine. Cilj ove reforme je učiniti hitnu medicinsku skrb dostupnijom, bržom i sigurnijom za pacijente, a uvjete rada boljim i održivim za sve zdravstvene djelatnike.

Nacrt reforme hitne medicine HUBOL je usuglasio s organizacijama koje okupljaju ključne dionike u hitnoj medicini: 3 komore, 2 sindikata, šest stručnih i strukovnih udruga liječnika i sestara, kao i s koalicijom udruga pacijenata^[1]. „Da vam plastično približim situaciju navest ću samo da je u 12 općih bolnica za koje smo uspjeli prikupiti podatke predviđeno 110 specijalista hitne medicine, a u 5 KBC-ova i KB-ova još 110. No, stvarnost je da ih u tim općim bolnicama radi samo 6, a u velikim centrima njih 15. S obzirom na to da ni zdravstvena administracija ni stručno društvo HLZ-a nisu riješili nagomilane probleme hitne medicinske pomoći, HUBOL je odlučio izraditi nacrt reforme, koji je usuglašen s relevantnim dionicima u sustavu. Vjerujemo da je reforma hitne medicine preozbiljna tema da bi bila talac osobnih animoziteta i inertnosti.

Nakon usuglašavanja s partnerima, dokument smo 13. listopada poslali Ministarstvu zdravstva s prijedlogom za sastanak. Nakon tri tjedna dobili smo od Ministarstva odgovor da je nakon našeg dopisa Ministarstvo osnovalo “stručnu radnu skupinu čiji cilj je sveobuhvatna analiza aktualnog stanja u hitnoj djelatnosti ”. Uz neizravno odbijanje sastanka, ministrica traži da je informiramo kojom metodologijom smo usuglasili s partnerima nacrt reforme” naglasila je Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Hitna medicina – simptom urušavanja zdravstva

Hitna medicina postala je najuočljiviji simptom urušavanja javnog zdravstvenog sustava. Više od petnaest godina nakon zadnjeg pokušaja reforme, hitna medicinska pomoć se suočava s ozbiljnim problemima koji negativno utječu na kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi. Kronični nedostatak educiranog kadra, osobito liječnika specijalista hitne medicine i medicinskih sestara, preopterećenost postojećih timova, nasilje prema djelatnicima, neujednačeni standardi rada te velik broj intervencija koje proizlaze iz nedostatne dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i nedovoljne edukacije građana o pravilnom korištenju hitne pomoći su trendovi koji se s godinama samo pogoršavaju. Takvo stanje više nije moguće popravljati parcijalnim mjerama – potrebna je dubinska promjena načina na koji sustav funkcionira.

Nacrt reforme stoga predviđa cjelovit paket promjena koje adresiraju i protokole i organizaciju rada, i kadrovsku politiku i put pacijenta kroz sustav.

Centri hitne medicine

Reforma predlaže promjenu naziva ustrojstvene jedinice iz dosadašnjeg naziva OHBP u Centar za hitnu medicinu (CHM). Dosadašnji naziv loše je definiran i stvara sliku u javnosti da se radi o jedinici gdje se pacijenti “primaju” u bolnicu, dok novi predloženi naziv jasno i nedvosmisleno ukazuje da se radi o djelatnosti hitne medicine.

Jedinstvena trijaža i bolje upravljanje tokovima pacijenata

Novi ustroj hitne medicine trebao bi donijeti jedinstvenu trijažu za sve bolnice, jasne protokole, bolje definirane kadrovske standarde i modernije upravljanje tokovima pacijenata. U CHM-u bi svi bolesnici prolazili standardizirani trijažni postupak, a pacijent s indikacijom za prijem morao bi biti hospitaliziran unutar najviše osam sati. Opservacija bi se ograničila na 24 sata, a sanitetski prijevoz i otpust pacijenta trebaju funkcionirati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Takav model spriječio bi sadašnje gužve, zadržavanja i zagušenja odjela, a osoblju omogućio učinkovitiji rad.

Dvije sestre u stalnoj ambulanti u udaljenim područjima

Jednako važan dio reforme odnosi se na izvanbolničku hitnu medicinsku službu. Novi model predviđa jačanje T2 timova, koje bi činili vozač i dvije medicinske sestre ili tehničara, a koji bi intervenirali isključivo u hitnim stanjima prema propisanim protokolima. Na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od najbliže bolnice predlaže se stalna ambulanta hitne medicine s dvama T1 timovima i stalno prisutnim dvjema medicinskim sestrama (jedna od njih specijalist hitne medicine) kako bi se osigurala kontinuirana dostupnost i reanimacijska spremnost. Cilj je jasan: rasteretiti bolnice, omogućiti brzu i učinkovitu reakciju na terenu te racionalno koristiti raspoloživi kadar.

Za rasterećenje hitne nužna poboljšanja u obiteljskoj i palijativnoj medicini

Reforma hitne medicine ne može uspjeti bez aktivne suradnje s liječnicima obiteljske medicine i bez boljeg informatičkog povezivanja svih razina sustava. Potrebno je smanjiti administrativno opterećenje obiteljskih liječnika, omogućiti bolju dijagnostiku u domovima zdravlja, uključiti telemedicinska rješenja i osigurati dodatne administrativne djelatnike kako bi se pacijenti mogli obraditi na mjestu gdje su se prvotno javili. Takav pristup ne samo da bi rasteretio hitnu službu, nego bi građanima pružio bržu i prikladniju zdravstvenu skrb.

Posebno poglavlje reforme posvećeno je palijativnoj skrbi, koja je u Hrvatskoj i dalje fragmentirana i često ovisi o entuzijazmu pojedinaca. HUBOL predlaže uspostavu jasnog modela s anticipiranim planom skrbi (ACP), većim brojem mobilnih palijativnih timova, uspostavom bolničkih odjela i hospicija te osnivanjem Nacionalnog centra za palijativnu medicinu koji bi koordinirao standarde, edukaciju i evaluaciju kvalitete.

Bolji uvjeti rada i nagrađivanja zdravstvenog kadra

HUBOL upozorava da bez radikalnih promjena u uvjetima rada, statusu i nagrađivanju zdravstvenog kadra nema stvarne reforme. Trenutačno je više od 70 posto radnih mjesta specijalista hitne medicine nepopunjeno. Predlaže se skraćenje radnog tjedna s 40 na 32 sata, povećanje koeficijenata plaća, beneficirani radni staž i redovita edukacija za sve specijaliste i medicinske sestre i tehničare u hitnoj medicini. Za liječnike specijaliste hitne medicine predlaže se i otvaranje daljnjih mogućnosti subspecijalističkog usavršavanja. Prijedlog uvođenja novog kolegija „Hitna medicina“ na sve medicinske fakultete, važan je za privlačenje novih generacija liječnika u ovu zahtjevnu granu medicine.

Podizanje razine sigurnosti u centrima hitne medicine

Dio dokumenta posvećen je i sigurnosti zaposlenih, budući da su centri hitne medicine mjesta najčešćih incidenata i napada na zdravstvene djelatnike. HUBOL traži obveznu zaštitarsku službu, sustav videonadzora, kontrolirane ulaze, redovite edukacije o deeskalaciji sukoba te psihološku podršku zaposlenicima izloženima stresu i nasilju.

„Predloženi model nije tek popis želja – to je sustavan, izvediv plan koji se temelji na iskustvu struke i potrebama pacijenata. Mi u HUBOL-u smo s 12 liječničkih, sestrinskih, ljekarničkih organizacija te s organizacijom pacijenata nekoliko mjeseci usuglašavali ovaj tekst. Želimo naglasiti da se hitna medicina mora prestati doživljavati kao improvizirani servis za sve probleme sustava, nego mora postati dostupan, specijalizirana i visoko odgovorna djelatnost“ zaključuje Šmit.

Ova reforma, zaključuje HUBOL, rezultirat će s dobrobitima za sve – kako za pacijente koji trebaju brzu i kvalitetnu pomoć tako i za liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike koji zaslužuju sigurne i dobre uvjete rada te za društvo koje mora imati sustav hitne medicine primjeren zemlji 21. stoljeća.

^[1] Reforma hitne medicine je usuglašena s i dobila je podršku od: Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Hrvatska udruga medicinskih sestara, KOHOM, Hrvatsko pedijatrijsko društvo HLZ-a, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ-a, Hrvatsko društvo obiteljskih doktora HLZ-a, Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoći i Koalicija udruga u zdravstvu.