Republika Hrvatska je potpisnica brojnih pravnih akata, zakona, preporuka, konvencija koja reguliraju prava djece općenito, a onda i one djece s psihičkim poteškoćama.
Prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. – 2020. , Ministarstva zdravstva Vlade Republike Hrvatske djeca sa smetnjama duševnog zdravlja po dvije osnove padaju u ranjive skupne.
2.7 Zaštita vulnerabilnih skupina i nejednakosti u zdravlju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.1 Zdravlje djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.2 Zdravlje mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
2.6 Značajni javnozdravstveni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.6.5 Mentalno zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Kreatori navedene strategije i danas se nalaze na visokim pozicijama upravljanja i odlučivanja od Sabora Republike Hrvatske do uprava bolnica i drugih pozicija donošenja odluka.
Trenutna pandemija Covida- 19 objektivno je stavila cijeli zdravstveni sustav pred neviđene izazove. U toj situaciji svi trebamo dati svoj doprinos no pitanje je koliko je taj doprinos ravnomjerno raspoređen? Osobito je pitanje koliko je moralno, etično, stigmatizirajuće pa i zakonito (bez adekvatnih dopuna i izmjena informiranih pristanka na liječenje sukladno izmjenama uvjeta) žrtvovati i reducirati psihijatrijske kapacitete. To se odnosi i na odrasle pacijente a kapaciteti za djecu su osobito pogođeni a ponegdje kao u KBC Split svedeni na puko ambulantno funkcioniranje drugim premještanjem iz prostora bez minimalno adekvatne zamjene netom što su s radom započele nove djelatnosti u sklopu dnevne bolnice (https://slobodnadalmacija.hr/split/kreveti-infektoloske-klinike-na-krizinama-popunjeni-zbog-korone-zbog-potrebe-za-smjestajem-novih-pacijenata-preseljeni-psihijatrijski-bolesnici-1041446 ) . Zavod za dječju i adolescentu psihijatriju KBC-a Zagreb je u nekoliko navrata kao atraktivan prostor bio u opasnosti iseljenja, prvo kao karantena (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/crveno-krilo-kbc-a-zagreb-nova-je-karantena-na-rebru-zabranili-posjete-obavljaju-se-samo-hitne-operacije-10017373) a zatim kao zamjenski prostor za useljavanje dijelova Bolnice za plućne bolesti Jordanovac (https://www.index.hr/vijesti/clanak/pobuna-psihijatara-s-rebra-protiv-ravnatelja-corusica-pisali-su-berosu-i-medvedu/2179297.aspx). Postoje naznake i da je Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju u Osijeku imao prostornih a još više kadrovskih problema u smislu smanjivanja broja srednjeg osoblja ispod propisanih normativa. Sve u svemu čini se da su djeca s mentalnim poteškoćama na začelju prioriteta unatoč proklamiranoj i srčanoj verbalnoj podršci i izjavama koliko su oni posebno važni. Razvoj dječje i adolescentne psihijatrije je prva rečenica u planovima i prioritetima generacija ministara, šefova bolnica i klinika usporedivo sa nacionalnom sveučilišnom ili dječjom bolnicom. Ilustracija koliko se, kao društvo brinemo o toj djeci je i činjenica da njih nekoliko stotina s posebnim potrebama i ove godine kreće u školu bez asistenata. Pitanje djece se proteže i na pravo posjeta hospitaliziranoj djeci na drugim odjelima. Riječ je o teškim sustavnim i organizacijskim nedostacima koji su teško nadoknadivi i kad korona i ne bi imala nikakve veze sa duševnim zdravljem a itekako ima. Očito je da na ovom području izostaje taktičko a kamoli strateško promišljanje mjera.
Ovo izgleda tim bešćutnije ako uzmemo sva predviđanja SZO i druga brojna istraživanja prema kojima će dugoročne posljedice korona ere nakon spašavanja žive glave biti spašavanje duševnog zdravlja djece.
„COVID-19 će imati velike posljedice na mentalno zdravlje djece i adolescenata i kvalitetu njihovog života. Samo pravovremena akcija i jačanje kapaciteta a ne njihovo rezanje može pomoći u prevenciji i smanjenu neminovnih posljedica.“ https://jamanetwork.com/journals/jamapediatrics/fullarticle/2764730
Ne zaboravimo i potres u Zagrebu koji je također posebna priča a sjetimo se i ratnih iskustava i transgenaracijskog prenosa traume.
Valjda naša djeca zaslužuju garanciju bolje skrbi i uvjeta od kokoši nesilica gdje svaka jedinka mora imati na raspolaganju: najmanje 550 cm² površine , mjereno u vodoravnoj ravnini, svaki prostor mora imati hranilicu od najmanje 10 cm dužine po jednoj jedinci, pojilicu u obliku žlijeba od 10 cm dužine ili najmanje dvije kapljične pojilice („nipple“) ili šalice za napajanje u svakom prostoru, prostori moraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65 % površine i ne niži od 35 cm na svakoj točki, podovi moraju biti oblikovani na način da podupiru prema naprijed okrenute prste na obje noge, nagib poda ne smije biti veći od 14 % ili 8°, potreban je odgovarajući materijal za trošenje pandži (DRŽANJE KOKOŠI NESILICA PREMA STANDARDIMA EU Direktiva 1999/74/EC , NN 135/06)