Od početka epidemije COVID-19 bolesti zdravstveni radnici svjesni su zadataka i dužnosti koji imaju u suzbijanju epidemije. Nažalost, to nije slučaj sa svim upravama zdravstvenih ustanova u kojima će se ta bitka voditi.

U trenucima kad cijela zemlja stoji, zdravstveni radnici rade. Ozbiljnost situacije najlakše shvatimo kroz primjer Italije u kojoj je do sada umrlo 80 liječnika. U tako teškim uvjetima rada stječe se dojam da je pojedinim upravama zdravstvenih ustanova bitnije kako smanjiti plaće nego kako uspješno i efikasno organizirati rad svojih radnika.

Ministarstvo zdravstva je izdalo upute o načinu organizacije rada u zdravstvenim ustanovama i naknadama plaće u uvjetima epidemije COVID-19 bolesti .
Upute koje potpisuje ministar zdravstva su precizne i jasne, međutim HUBOL ima saznanja da uprave pojedinih bolnica te upute ne provode. Dapače, pokazuju jasnu namjeru da ih zaobiđu.

U nekim bolnicama se uputa o 1/3 radnika na poslu, 2/3 u pričuvi ne provodi. Smisao takvog rada je vrlo logična – reducirati mogućnost zaraze zdravstvenih radnika na najmanju moguću mjeru, odnosno ostaviti mogućnost zamjene zaraženih ili onih u izolaciji zdravima u bilo kojem trenutku. Jasno je da se uputa ne može provoditi ako ustanova za taj oblik rasporeda nema dovoljno radnika. Međutim, u nekim ustanovama koje imaju dovoljno radnika ta uputa se ne provodi, nego je raspored rada nelogičan i ne slijedi preporučeni Ministrov obrazac čija je namjera sačuvati dragocjeni ljudski potencijal.

Uz to, unatoč uputama, neke ustanove i dalje šalju svoje radnike na prisilne godišnje odmore.
Postupajući na taj način poslodavci izravno odbijaju provoditi uputu ministra zdravstva. Naše članove koji su zaposleni u takvim ustanovama želimo upozoriti:
Radnik kojeg je poslodavac poslao na godišnji odmor (s pisanim rješenjem) ne mora biti na raspolaganju poslodavcu. Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca. Radniku kojem je odgođeno odnosno prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Ministarstvo zdravstva je 2. travnja 2020. godine izdalo uputu u vezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa radnika u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID 19 iz kojih jasno proizlazi da radnik u sustavu zdravstva za vrijeme prekida rada ima pravo naknadu plaće sukladno članku 95. stavku 5. Zakona o radu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca za vrijeme dok čeka poziv poslodavca.
U slučaju da poslodavac nije uputio radnika na čekanje (pisanim putem!), radniku se ne plaćaju dani provedeni kod kuće, ali se radnik tada nije dužan odazvati pozivu poslodavca.

Mora se naglasiti da u ovom trenutku nije suspendiran niti jedan zakon i/ili kolektivni ugovor koji se tiče radnog prava. Podsjećamo da je maksimalno radno vrijeme dnevno 16 sati, odnosno tjedno 50 sati, te je svaki rad duži od navedenog protuzakonit.

U prilogu Vam šaljemo upute Ministra zdravstva, te Vam sugeriramo da provjerite svoje rasporede i usporedite ih sa uputom, osobito po primitku platne liste za ožujak.

Poštovani članovi HUBOL-a, ako je Vaša ustanova jedna od onih koje krše naputak Ministra, javite nam se.

https://bit.ly/3c1PrpA

https://bit.ly/39ZmAk9