Admin

About Admin

Ovaj autor još nije popunio nikakve detalje.
So far Admin has created 40 blog entries.

Nastavno na dodatak III. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva od 5. svibnja 2020. dajemo sljedeće priopćenje

Naime, tvrdimo da bolnice godinama ne evidentiraju, pa posljedično tome niti isplaćuju naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, kao niti druge elemente plaće u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan “padao” na “standardni” radni dan (od ponedjeljka do petka). To je posebno izraženo kod onih koji na blagdan rade noćnu smjenu i plati im se 2 sata blagdana, dok oni koji ne rade dobiju plaćenih 8 sati naknade za blagdan.
Konkretno, ako se uzme mjesec lipanj ove godine kada državni blagdan Tijelova i praznik Dan antifašističke borbe, koji su prema Zakonu o blagdanima neradni dani, padaju četvrtkom, odnosno utorkom, jasno je da mjesec lipanj ima zapravo 20 radnih dana (a ne 22 kako to evidentiraju bolnice) te da mjesečni fond radnih sati (20 x 8 ) iznosi 160, a ne 176. Tako se već godinama ukupni broj sati na mjesečnoj razini povećava što je nepravilno i ruši cijenu radnog sata (primjer za lipanj).
Stoga tražimo zakonitu evidenciju rada i obračun plaće te usklađenje predmetnih odredbi Dodatka KU za zdravstvo sa Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, te tako ispravljanje još jedne nepravde i nezakonitosti u evidenciji rada i obračunu plaće zdravstvenih djelatnika.

2020-08-05T16:12:17+01:0013/07/2020|

Neopravdane, javne prozivke liječnika

Ponovo smo svjedoci neprimjerenog javnog istupa poznate osobe na društvenim mrežama koje stvara atmosferu javnog linča liječnika, a temelji se na krajnje neprofesionalnim procjenama liječničke struke i potencijalnoj zloupotrebi zdravstvenog sustava. Prema informacijama s kojima raspolaže HUBOL, a koje je javno na svom Facebook profilu podijelila pacijentica- gospođa Mia Begović, te su ih prenijeli mediji, prilično je jasno kako gospođa Begović nije bila hitni pacijent budući su njene tegobe radi kojih se javila u sustav hitne pomoći trajale 10 dana. Iako je gospođa Begović vjerojatno svjesno zloupotrijebila sustav hitne medicinske pomoći kao nehitni pacijent, te iskoristila kadrovske i infrastrukturne resurse OHBP-a, pružena joj je liječnička pomoć, učinjena obrada, ordinirana joj je terapija, te je dobila upute za daljnje postupanje. Uporno apeliramo na sve javne osobe da budu svjesne izrečene-napisane riječi, a širenjem poluinformacija ili laičkih tumačenja medicinskih postupaka i algoritama koji se koriste pri zbrinjavanju pacijenata nanose veliku štetu svim dionicima zdravstvenog sustava i stvaraju nepotrebno nepovjerenje građana u zdravstveni sustav!
Hubol nije i neće prihvatiti klevetanje liječnika te ćemo na svaki ovakav čin reagirati i pružiti potrebnu stručnu i pravnu pomoć neutemeljeno prozvanim kolegicama i kolegama bolničkim liječnicima.

Vaš HUBOL

MIŠLJENJE SPECIJALISTA HITNE MEDICINE

Neopravdane, javne prozivke liječnika

Dana 27.05.2020.g. gospođa Mia Begović, koristeći vlastiti Facebook profil, prozvala je i javno kritizirala rad liječnice u OHBP KBC Sestre milosrdnice, gdje je pregledana i obrađena zbog bolova u trbuhu. Iznoseći niz subjektivnih dojmova i neistina, navela je puno ime i prezime liječnice čime je direktno ugrozila njezinu privatnost te je izložila javnoj kritici i osudi. S obzirom da je gospođa Begović pregledana i obrađena po svim pravilima struke uz profesionalan, odgovoran i ljubazan pristup svih liječnika tijekom njezinog boravka u prostoru hitnog prijema, nedopustivo je i osuđujuće da bolesnici neopravdano i samovoljno javno kritiziraju rad zdravstvenog osoblja zadirući pritom u njihovu privatnost. Krajnje je vrijeme da se zdravstveni radnici zakonom zaštite od svakog oblika neopravdanih javnih prozivki koje najčešće rezultiraju javnim kritikama i vrijeđanjima koje nitko od nas ne zaslužuje.
Osobito osuđujemo pristrano iznošenje neprovjerenih i neistinitih činjenica putem javnih medija, poput Večernjeg lista i Index hr koji su u ovom slučaju podijelili objavu gospođe Begović na svojim web stranicama i time dodatno izložili našu liječnici javnom linču.
Zanimanje i medijska eksponiranost gospođe Begović ne daju joj za pravo koristiti iste u svrhu vlastite samopromocije iznoseći pritom neistine i zadirući u privatnost nedužnih osoba. Na ovaj način neopravdano se stvara negativan stav široke populacije prema zdravstvenim djelatnicima I cijelom zdravstvenom sustavu što svakako treba spriječiti.

Liječnici OHBP-a

2020-08-05T16:07:59+01:0030/05/2020|

POVRATAK U „SLAVNU“ PROŠLOST ili STARE NAVIKE NE UMIRU LAKO

„Orden rada bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovalo Predsjedništvo AVNOJ-a 1. svibnja 1945. godine. 28. studenog 1947. godine Savezno vijeće i Vijeće naroda Narodne skupštine FNRJ osnovali su i Medalju rada. Ovo odlikovanje dodjeljivalo se pojedincima, organizacijama udruženog rada, drugim organizacijama i jedinicama oružanih snaga SFRJ, koji postignu osobite uspjehe u privredi i za rad od osobitog značenja za napredak zemlje u ostalim društvenim djelatnostima.“ (Izvor: Wikipedija)
Napokon smo i to dočekali. Podjela javnog obilježja socijalističke prošlosti kad se rad vrednovao ordenima i medaljama rada. Nedostaje priredba u kojoj bi visoki predstavnici vlasti biranim riječima i završnim pljeskom, uz domoljubne pjesme i zastave, nagradili svoje udarnike.
Međutim, visoke predstavnike vlasti očigledno treba podsjetiti na nekoliko činjenica. Svibanj je, ali godina je 2020. Živimo u zajednici zemalja u kojoj su vladavina prava, vrednovanje rada i sloboda temeljne vrijednosti.
Zato drugovi ostavite ordene i pohvalnice u muzejima „slavne“ prošlosti. Ono što u zemlji Europske unije trebate napraviti za liječnike je: poštovati sudske presude, pravilno obračunavati liječničke plaće, donijeti Zakon o plaćama liječnika kojim bi vrednovali naš rad i urediti zdravstveni sustav.
U protivnom, sloboda izbora izlaska iz okruženja koje živi u prošlosti ostaviti će vas same na pozornici. A kad budete trebali liječnika, možda završite na listi čekanja.
Drugarski pozdrav.
HUBOL

2020-08-05T16:04:06+01:0029/05/2020|

Priopćenje za članove/ice komore na području Međimurske županije u svezi sudjelovanja predstavnika županijskog povjerenstva na sjednici Skupštine Međimurske županije održane 21.svibnja 2020.godine

Cijenjene kolegice i kolege,
predstavnici liječničkih organizacija odazvali su se pozivu predsjednika Skupštine Međimurske županije na sjednicu održanu 21.svibnja 2020. godine zbog točke u kojoj je predviđena rasprava o zaključcima skupštinskog Odbora za zdravstvo, koji su izglasani na sjednici odbora održanoj 28.veljače 2020.godine, a odnose se na Županijsku bolnicu Čakovec. Pozvani su predstavnici Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Čakovec, predsjednica Dubravka Kapun,dr.med., Hrvatskog liječničkog sindikata – Podružnice Čakovec, predsjednica Selma Pernar, dr.med., Hrvatske udruge bolničkih liječnika, koordinatorica za Županijsku bolnicu Čakovec, dr.sc.Ana Jurin Martić, dr.med. i Hrvatske liječničke komore – Povjerenstva Međimurske županije, predsjednik prim.dr.sc.Ivan Žokalj, dr.med.
Predstavnici liječničkih organizacija nazočili su dijelu sjednice županijske Skupštine isključivo kao nestranačke osobe, ne sudjelujući u političkim raspravama, a držeći se djelokruga rada organizacija koje predstavljaju. Predstavnice/i liječnica/ka govorili su o problematici organizacije svakodnevnog rada u bolnici zbog intervencija ravnatelja u rasporede rada liječnika, slanju na korištenje godišnjeg odmora tijekom posebnog načina rada bolnice zbog epidemije bolesti COVID-19, o temama koje su bitne liječnicima za njihov svakodnevni rad, a tiču se i njihovih prava kao zaposlenika. Prethodno su probleme o kojima su izvijestili vijećnike, sukladno uobičajenoj praksi i zakonskim propisima, pokušali više puta riješiti unutar bolnice, no nakon što nisu naišli na pomake u rješavanju prethodno spomenutih problema, obratili su se predstavnicima osnivača ustanove, tijelima Međimurske županije. Obraćanje vijećnicima županijske skupštine, kao najvišeg predstavničkog tijela Međimurske županije, je posljednje što je predstavnicima liječnika preostalo u pokušajima rješavanja problema kroz institucije u županiji. Predstavnici liječničkih organizacija nisu ulazili u rasprave vijećnika o zahtjevima za smjenu ravnatelja bolnice, niti predsjednice Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, a nisu niti raspravljali o poslovanju bolnice, jer to ne spada u ovlasti organizacija koje zastupaju. Unatoč neugodnostima kojima su bili izvrgnuti tijekom trajanja sjednice te komentarima u lokalnim i državnim medijima nakon sjednice, predstavnici liječničkih organizacija ostaju odlučni zastupati interese liječništva u Međimurskoj županiji, ističući svoju neutralnost u međustranačkim nadmetanjima.
Predstavnici liječničkih organizacija namjeravaju i nadalje kontinuirano podsjećati sve izabrane predstavnike građanki i građana u tijelima županijske vlasti na ovlasti, obaveze i odgovornosti županije u organizaciji sustava zdravstvene zaštite, podsjećati na prava i obveze liječnika kojima postojeći zakoni u Republici Hrvatskoj dodjeljuju glavnu odgovornost u našem zdravstvenom sustavu.
Predstavnici liječničkih organizacija ostaju otvoreni za argumentirani dijalog ravnopravnih sudionika s predstavnicima uprave bolnice i Međimurske županije, kao osnivača bolnice, vođen unutar tijela bolnice u duhu poštivanja temeljnih civilizacijskih vrijednosti i uvažavanja različitosti i odgovornosti pojedinih sudionika dijaloga o problematici svakodnevnog rada liječnica/ka u Županijskoj bolnici Čakovec.

U Čakovcu, 25.svibnja 2020.godine.

S poštovanjem
Za HLK: prim.dr.sc. Ivan Žokalj, dr.med., predsjednik Povjerenstva Međimurske županije

Za HLZ: Dubravka Kapun, dr.med., predsjednik HLZ Podružnice Čakovec

Za HLS: Selma Pernar, dr.med., predsjednik HLS Podružnice Čakovec

Za HUBOL: dr sc Ana Jurin Martić, dr.med., koordinator HUBOL-a Čakovec i član IO

2020-08-05T15:59:19+01:0026/05/2020|

UMJESTO OBEĆANIM ZAKONOM, LIJEČNICI “NAGRAĐENI” PLJESKOM I MANJIM PLAĆAMA

Vodstvo i članovi HUBOL-a neugodno su iznenađeni samovoljom uprava pojedinih bolničkih ustanova u RH. Unatoč dopisu Ministra zdravstva od 02.04.2020. s jasnom i nedvojbenom uputom upravama zdravstvenih ustanova o načinu evidencije radnih sati, te o načinu obračunavanja plaće za razdoblje opravdanog izostanka zdravstvenog djelatnika voljom poslodavca, neke ustanove i opet nisu postupile po navedenom dopisu, nego je medicinskim djelatnicima za travanj stigla znatno umanjena plaća. Time je prekršen čl.95 Zakona o radu, kao i drugi propisi i uputa Ministarstva zdravstva. Naime, niti jedan zdravstveni djelatnik nije se samovoljno rasporedio na boravak kod kuće nego je to učinio poslodavac, kako bi bolesni djelatnici ili oni u samoizolaciji mogli odmah biti zamijenjeni zdravima, sa svrhom osiguravanja kontinuiteta dostupnosti zdravstvene skrbi.
Liječnicima se pljeskalo, svi su hvalili njihove napore i hrabrost, jer su na svom radnom mjestu na kojemu postoji veliki rizik zaraze, u početku s iznimno oskudnom i nedostatnom zaštitnom opremom, predano radili svoj posao, zbrinjavali pacijente, liječili COVID pozitivne i pri tom, sukladno statističkim podacima, za vrijeme epidemije imali deset puta veći rizik od zaraze novim koronavirusom u odnosu na sve ostale ljude, istovremeno ugrožavajući time i članove svoje obitelji za koje su čitavo vrijeme strahovali.

No, kad je te iste liječnike trebalo platiti, onda su pojedine uprave bolnica u Hrvatskoj odlučile drugačije ih „nagraditi“: uskratom dijela plaće! Ne, nismo očekivali, a još manje tražili, od naše države nagradu za rad u doba epidemije, nego samo pravilno obračunatu plaću (obzirom da, na sramotu, nedavno obećani Zakon o plaćama liječnika još uvijek nemamo). Ako vlast opet podrži samovolju pojedinih ravnatelja, ovo će biti još samo jedan pokazatelj koliko je našoj državi (ne)važan zdravstveni sustav. Trenutno izgleda da im služi u predizborno vrijeme kao dobra PR platforma za skupljanje političkih bodova.

HUBOL

2020-08-11T13:05:28+01:0019/05/2020|

Šutnja je zlato?!

Pandemija covid-19 promijenila je iznenada živote svih nas. Brojna ograničenja, uvedena s ciljem suzbijanja epidemije, smjestila su nas u unutrašnjost domova, gdje trebamo ostati da bi je svladali. Oči javnosti usmjerene su na zdravstveno osoblje, na liječnike i sestre kojima se plješće, tepa da su heroji, od kojih se očekuje spas. No, daleko od očiju javnosti, ti heroji ponekad „poginu“ na bojištu. Zašto? Zato što se usude reći ono čemu svjedoče na svojim radnim mjestima. Zato što pokušaju poput liječnika iz Zadra putem društvene mreže nabaviti zaštitnu opremu od ljudi koji žele pomoći, ili se u tišini obrate ministru, poput kolegica sa Srebrnjaka i zamole ga za rješenje problema. Što se dogodi nakon toga? Dobiju opomenu pred otkaz! Poginu, jer nose loše vijesti ili upozoravaju da nešto što je trebao riješiti njihov ravnatelj i “stručnjaci” u bolničkom stožeru, nije riješeno.
A to se ne smije gospodo liječnici! Vaše nije da tražite rješenje problema, niti da na problem upozorite. Vaše je da odradite more prekovremenih sati koje vam neće platiti po zakonu, vaše je da se razbolite dok spašavate bolesne jer vi, gospodo liječnici, niste bitni! Kad epidemija prođe, ionako će biti sve po starom, podobnost, a ne sposobnost, kao i uvijek do sada. Zato šutite, gospodo liječnici, jer verbalni delikt nije umro! Niti ste vi, poznati neradnici, tu da bilo što govorite! Na žalost, izgleda da u ovoj pandemiji osim ljudi umire i sloboda govora!

2020-08-05T15:50:53+01:0018/04/2020|

COVID-19 i zdravstveni djelatnici

Od početka epidemije COVID-19 bolesti zdravstveni radnici svjesni su zadataka i dužnosti koji imaju u suzbijanju epidemije. Nažalost, to nije slučaj sa svim upravama zdravstvenih ustanova u kojima će se ta bitka voditi.

U trenucima kad cijela zemlja stoji, zdravstveni radnici rade. Ozbiljnost situacije najlakše shvatimo kroz primjer Italije u kojoj je do sada umrlo 80 liječnika. U tako teškim uvjetima rada stječe se dojam da je pojedinim upravama zdravstvenih ustanova bitnije kako smanjiti plaće nego kako uspješno i efikasno organizirati rad svojih radnika.

Ministarstvo zdravstva je izdalo upute o načinu organizacije rada u zdravstvenim ustanovama i naknadama plaće u uvjetima epidemije COVID-19 bolesti .
Upute koje potpisuje ministar zdravstva su precizne i jasne, međutim HUBOL ima saznanja da uprave pojedinih bolnica te upute ne provode. Dapače, pokazuju jasnu namjeru da ih zaobiđu.

U nekim bolnicama se uputa o 1/3 radnika na poslu, 2/3 u pričuvi ne provodi. Smisao takvog rada je vrlo logična – reducirati mogućnost zaraze zdravstvenih radnika na najmanju moguću mjeru, odnosno ostaviti mogućnost zamjene zaraženih ili onih u izolaciji zdravima u bilo kojem trenutku. Jasno je da se uputa ne može provoditi ako ustanova za taj oblik rasporeda nema dovoljno radnika. Međutim, u nekim ustanovama koje imaju dovoljno radnika ta uputa se ne provodi, nego je raspored rada nelogičan i ne slijedi preporučeni Ministrov obrazac čija je namjera sačuvati dragocjeni ljudski potencijal.

Uz to, unatoč uputama, neke ustanove i dalje šalju svoje radnike na prisilne godišnje odmore.
Postupajući na taj način poslodavci izravno odbijaju provoditi uputu ministra zdravstva. Naše članove koji su zaposleni u takvim ustanovama želimo upozoriti:
Radnik kojeg je poslodavac poslao na godišnji odmor (s pisanim rješenjem) ne mora biti na raspolaganju poslodavcu. Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca. Radniku kojem je odgođeno odnosno prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Ministarstvo zdravstva je 2. travnja 2020. godine izdalo uputu u vezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa radnika u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID 19 iz kojih jasno proizlazi da radnik u sustavu zdravstva za vrijeme prekida rada ima pravo naknadu plaće sukladno članku 95. stavku 5. Zakona o radu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca za vrijeme dok čeka poziv poslodavca.
U slučaju da poslodavac nije uputio radnika na čekanje (pisanim putem!), radniku se ne plaćaju dani provedeni kod kuće, ali se radnik tada nije dužan odazvati pozivu poslodavca.

Mora se naglasiti da u ovom trenutku nije suspendiran niti jedan zakon i/ili kolektivni ugovor koji se tiče radnog prava. Podsjećamo da je maksimalno radno vrijeme dnevno 16 sati, odnosno tjedno 50 sati, te je svaki rad duži od navedenog protuzakonit.

U prilogu Vam šaljemo upute Ministra zdravstva, te Vam sugeriramo da provjerite svoje rasporede i usporedite ih sa uputom, osobito po primitku platne liste za ožujak.

Poštovani članovi HUBOL-a, ako je Vaša ustanova jedna od onih koje krše naputak Ministra, javite nam se.

https://bit.ly/3c1PrpA

https://bit.ly/39ZmAk9

2020-08-05T15:42:10+01:0009/04/2020|

Obavijest

U slučaju potrebe za pravnom zaštitom vezanom za objave u pogledu nedostatka zaštitne opreme, HUBOL će Vam osigurati pravnu pomoć odvjetnika upoznatog s navedenom problematikom.
Stoga, ako želite pomoć HUBOLovih odvjetnika, možete se obratiti bolničkom koordinatoru HUBOLa ili nam se obratiti izravno na hubol.info@hubol.hr .

2020-08-05T15:37:29+01:0027/03/2020|

Odgovorno i savjesno ponašanje

MOLE SE GRAĐANI DA NE DOLAZE NA BOLNIČKE ODJELE BEZ DA SU SE PRETHODNO JAVILI EPIDEMIOLOGU! OD IZNIMNE JE VAŽNOSTI ODGOVORNO SE PONAŠATI DA NE BI UGROZILI DRUGE, MANJE OTPORNE, KAO I ZDRAVSTVENE RADNIKE OD KOJIH OČEKUJEMO POMOĆ!
BUDI ODGOVORAN PREMA SEBI I PREMA DRUGIMA!

HUBOL poziva sve građane na odgovorno i savjesno ponašanje, te postupanje sukladno uputama nadležnih stručnih osoba. Također, iskazuje potpunu podršku svim liječnicima, medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom osoblju koje će podnijeti najveći teret i učiniti sve što je u njihovoj moći da se ova epidemija svlada i da je hrvatski građani prebrode sa što manje posljedica.
Hrvatski liječnici su kadri nositi se i sa ovakvim izazovima i kriznim situacijama.
Ono što je pri tom bitno, je da im svi mi svojim odgovornim ponašanjem u tome pomognemo.
Budimo odgovorni prema bližnjima, jer svatko od nas sutra može biti pacijent. Ako obole liječnici i medicinske sestre, situacija će biti daleko teža nego što je sad. Zato, odgovorno i pametno, postupajmo prema uputama nadležnih, bez širenja panike i lažnih vijesti.
Virus je opasan, ali ga možemo savladati. Odgovornim ponašanjem, prema sebi i drugima.

2020-08-05T15:30:42+01:0014/03/2020|

ODLAZI JOŠ JEDAN MINISTAR ZDRAVSTVA IZ KSAVERA 200a.

Nakon 3 godine mandata iz Ministarstva zdravstva odlazi još jedan ministar. Milan Kujundžić odlazi zbog neobjašnjivog viška stambenih i zemljišnih kvadrata, neispunjene imovinske kartice, krive procjene vrijednosti i kvadrature nekretnina.

Odlazi zbog svega onoga što nema veze s načinom na koji nije radio posao za koji je bio plaćen javnim novcem. Važno je stalno podsjećati: ministra zdravstva građani Republike Hrvatske plaćaju da vodi sustav koji će im omogućiti „ostvarenje najviše moguće razine zdravlja“ (Zakon o zdravstvenoj zaštiti NN 100/18, 125/19).

Milan Kujundžić nije otišao zbog toga što nije pokrenuo reforme koje su sustavu potrebne da ostvaruje svoju svrhu.

Nije otišao zbog toga što nema reforme hitne službe. Nije otišao zbog toga što nema reforme bolničkog sustava. Nije otišao jer liste čekanja nisu uređene i dalje rastu. Nije otišao jer se ne prate rezultati dijagnostičkih postupaka i ishoda liječenja. Nije otišao jer nije učinio ništa da liječnici pregovaraju samostalno o svojim radnim pravima. Nije otišao ni zbog nepoštivanja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nastavka protuzakonitog obračuna plaća liječnicima i medicinskim sestrama. Nije otišao ni zato što je sustavu ostavio troškove sudskih tužbi.

Osim tih budućih milijunskih troškova, ostavio je iza sebe i još ponešto. Ostavio je zvučne izjave radi kojih se morao ispričavati ili ih demantirati. Ostavio je korisnicima zdravstvenih usluga i djelatnicima u zdravstvu krnji Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji su mu politički iskrojili lokalni moćnici. Ostavio je bolnički sustav u ogromnim dugovima bez ikakvog djelovanja da se takvo stanje promijeni. Ostavio je neriješen status liječnika i obračuna njihovih plaća. Ostavio je primarnu zdravstvenu zaštitu na izdisaju, desetke tisuća žena bez ginekološke skrbi i tisuće djece bez pedijatrijske skrbi.

Ostavio je sustav kojeg održava preko 3 000 000 prekovremenih liječničkih sati.

Ostavio je javni sustav iz kojeg odlaze zdravstveni djelatnici i u kojem svi pacijenti ne dobivaju istu uslugu.

Milan Kujundžić više nije ministar zdravstva zbog svojih nezdravstvenih „poslova“ i jer je tako u ovom trenutku odlučila u tzv. politička volja.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika pita se hoće li doći trenutak kada će tzv. politička volja odlučiti da je na Ksaveru 200a potrebna osoba koja će imati ideje, projekte i vizije kojima bi građanima osigurala zdravstvenu zaštitu zajamčenu zakonima Republike Hrvatske.

Ministri zdravstva se mijenjaju. Nekima smo zaboravili imena i trajanje mandata. Međutim, ono što se pamti je zajedničko svima. Nepostojanje hrabrosti i odlučnosti za rješavanje problema koji su svima dobro poznati. Kad će tzv. politička volja ispred pojedinačnih interesa staviti opće dobro? Krajnji je čas. Prije nego što brojni odu tamo gdje se tako živi.

Stoga jednostavne poruke budućem ministru i njegovom šefu: hrabrost i odlučnost. I uz to: „Obliti privatorum publica curate (Knežev dvor, Dubrovnik).

2020-08-11T13:01:56+01:0028/01/2020|
Go to Top