Admin

About Admin

Ovaj autor još nije popunio nikakve detalje.
So far Admin has created 33 blog entries.

Kontinuum političkih neodgovornosti i uporni izostanak sankcija

Gotovo kao po shemi, hrvatska javnost prati opetovani izostanak odgovornog ponašanja osoba koje su zadužene za stvaranje okvira funkcioniranja jednog društva – političara. Ono što je još gore u cijeloj priči, jest da ti isti političari uporno ponavljaju građanima nužnost odgovornog ponašanja, propisuju mjere, donose odluke i sankcije, a sami se istih nekažnjeno ne pridržavaju. Ono što je u aktualnoj priči još veća tragedija jest činjenica da je nakon jednog takvog, epidemiološki neadekvatnog događanja u Moslavini, buknulo u Hrvatskoj najveće žarište zaraze SARS- CoV-2 virusom. Pohvalili su se lokalni političari i slikama s navedenog događanja, kako bi javnost što bolje pratila njihovo djelovanje u zatvorenom prostoru, s jedva 20-ak centimetara međusobnog razmaka te bez propisanih maski na licima prisutnih. Epilog priče jest do subote 3.10.2020 jest 90 pozitivnih posjetitelja sa spomenutog događaja od 116 testiranih! Do sada najgori „score“ od početka epidemije!

HUBOL smatra da je dosta postavljanja retoričkih pitanjanadležnim institucijama, ministru zdravstva i premijeru, te zahtijeva uvođenje reda i pravila jednakih za sve građane RH bili oni lokalni političari, poduzetnici, kumice s placa ili zdravstveno osoblje! Uporno ponavljamo važnost obuzdavanja zaraze prvenstveno zbog zdravstvenih razloga, a potom i ekonomskih, no onda se uporno ponavljaju ovakvi događaji gdje se propisanih mjera ne pridržavaju oni koji su zaduženi za njihovo propisivanje i provođenje! Mjere itekako donoserezultate jedino ako ih se svi drže, u protivnome sav trud svih onih odgovornih građana i nas zdravstvenog osoblja pada u vodu!

Događanjima u Moslavini, koje su sukladno izjavama sisačkog epidemiologa smatrane rizičnima, te nisu dobile suglasnost lokalne epidemiološke službe, prisustvovao je i dožupan Roman Rosavec, koji, najtragičnije u cijeloj situaciji, vrši funkciju Načelnika stožera civilne zaštite u županiji. HUBOL zahtijeva javno očitovanje nadležnih institucija oko navedenog događaja te tražimo sankcije za odgovorne. Nakon razbuktavanja žarišta u Sisačko-moslavačkoj županiji, kako neslužbeno doznajemo od kolega, u planu je ograničavanje rada pojedinih segmenata usluga Neuropsihijatrijske bolnice Popovača, čime se zakida dostupnost zdravstvene zaštite za građane županije. A sve zbog kontinuuma neodgovornog ponašanja organizatora ovog, ali i drugih sličnih javnih događaja gdje se uporno krše propisane epidemiološke mjere bez ikakvih sankcija. Pa do kada!?

2020-10-03T18:11:49+01:0003/10/2020|

Većina liječnika i dalje već mjesecima čeka isplatu zaostataka, bez obzira na pravomoćne sudske presude

Sve više kolegica i kolega liječnika, tužitelja u procesima protiv zdravstvenih ustanova, zadnjih tjedana javlja nam o pravomoćnim presudama u svoju korist.

Stoga je Hrvatska udruga bolničkih liječnika u kolovozu ove godine provela anketu među članovima o statusu tužbi koje su liječnici koncem 2018. godine poveli protiv protiv poslodavaca zdravstvenih ustanova povodom neisplate dijela dodataka na plaću u prekovremenom radu.

U anketi sudjelovalo je 713 ispitanika oba spola (46.9% žena i 53.1% muškaraca) raznih dobnih skupina, najviše u dobnoj skupini 40-50 godina (20-30 godina 1.1%, 30-40 godina 25.1%, 40-50 godina 39.7%, 50-60 godina 24.2% te 60 i više godina 9.9%), većina ispitanika su specijalisti (93.8%).

Među njima, 51.6% ispitanika zaposlenici su kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica ili klinika, 40.3% zaposlenici su općih bolnica, 4% ispitanika zaposleno je u specijalnim bolnicama, a preostalih 4% u drugim ustanovama.

Prekovremeni rad u razdoblju 2013-2020. ostvarilo je 93.7% ispitanika, a drugih 6.3% podjednako ili ne znaju jesu li, ili nisu ostvarili prekovremeni rad.

U međuvremenu, tužbu zbog neispravnog obračuna i isplate prekovremenog rada podiglo je 67.7% ispitanika, 7.5% nisu još, no planiraju je podići, dok tužbu nije podiglo 24.5% ispitanika.

Prvostupanjsku sudsku presudu primilo je 40.5%, a 33.8% još nije. Drugostupanjsku pravomoćnu presudu primilo je 22.6%, dok je 51% ispitanika još u očekivanju presude.

Prvostupanjskom presudom dosuđeno je između 20.000 i 40.000kn u 14.6% ispitanika, 9.3% ispitanika očekuje između 40.000 i 60.000kn, a 9.1% između 80.000 i 100.000kn.

Nažalost, svega 12.7% ispitanika primilo je isplatu na temelju pravomoćne sudske presude, dok 55% ispitanika još očekuje isplatu premda su primili pravomoćnu sudsku presudu, kojom je propisana obveza isplate kroz osam dana od nastupa pravomoćnosti.

U velikoj je većini ovih slučajeva taj rok prošao te presude podliježu zakonskim kamatama koje, baš kao i iznos pravomoćne sudske presude, čekaju isplatu iz okvira bolničkih limita HZZOa namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata,  redovnim isplatama plaća zdravstvenim djelatnicima te podmirenju drugih redovnih troškova poslovanja.

Unatoč svemu, 61.5% ispitanika koji su stekli uvjete za ovrhu zdravstvene ustanove nisu još ovršili ustanovu , dok isto planira u narednom razdoblju učiniti 48.7% ispitanika.

U zaključku, dok naši susjedi u kriznom korona razdoblju bilježe povišice uslijed žrtvi i napora u suzbijanju epidemije, u nas ništa nova.

Vrijeme je za isplatu dugova liječnicima koje su poslodavci godinama stvarali neispravnim obračunom plaća, o čemu je pravorijek koncem prošle godine dao i Vrhovni sud, potom i čitav niz drugostupanjskih županijskih sudova. Može li Hrvatska biti pravna država ili će liječnici morati na “teži” način doći do svojih zasluženih, a neisplaćenih plaća?

 

HUBOL

2020-09-22T21:31:13+01:0022/09/2020|

Djeca i mladi s psihičkim poremećajima kao građani drugog reda ili kako su nam kokoši nesilice važnije od djece

Republika Hrvatska je potpisnica brojnih pravnih akata, zakona, preporuka, konvencija koja reguliraju prava djece općenito, a onda i one djece s psihičkim poteškoćama.
Prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. – 2020. , Ministarstva zdravstva Vlade Republike Hrvatske djeca sa smetnjama duševnog zdravlja po dvije osnove padaju u ranjive skupne.
2.7 Zaštita vulnerabilnih skupina i nejednakosti u zdravlju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.1 Zdravlje djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.2 Zdravlje mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
2.6 Značajni javnozdravstveni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.6.5 Mentalno zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Kreatori navedene strategije i danas se nalaze na visokim pozicijama upravljanja i odlučivanja od Sabora Republike Hrvatske do uprava bolnica i drugih pozicija donošenja odluka.
Trenutna pandemija Covida- 19 objektivno je stavila cijeli zdravstveni sustav pred neviđene izazove. U toj situaciji svi trebamo dati svoj doprinos no pitanje je koliko je taj doprinos ravnomjerno raspoređen? Osobito je pitanje koliko je moralno, etično, stigmatizirajuće pa i zakonito (bez adekvatnih dopuna i izmjena informiranih pristanka na liječenje sukladno izmjenama uvjeta) žrtvovati i reducirati psihijatrijske kapacitete. To se odnosi i na odrasle pacijente a kapaciteti za djecu su osobito pogođeni a ponegdje kao u KBC Split svedeni na puko ambulantno funkcioniranje drugim premještanjem iz prostora bez minimalno adekvatne zamjene netom što su s radom započele nove djelatnosti u sklopu dnevne bolnice (https://slobodnadalmacija.hr/split/kreveti-infektoloske-klinike-na-krizinama-popunjeni-zbog-korone-zbog-potrebe-za-smjestajem-novih-pacijenata-preseljeni-psihijatrijski-bolesnici-1041446 ) . Zavod za dječju i adolescentu psihijatriju KBC-a Zagreb je u nekoliko navrata kao atraktivan prostor bio u opasnosti iseljenja, prvo kao karantena (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/crveno-krilo-kbc-a-zagreb-nova-je-karantena-na-rebru-zabranili-posjete-obavljaju-se-samo-hitne-operacije-10017373) a zatim kao zamjenski prostor za useljavanje dijelova Bolnice za plućne bolesti Jordanovac (https://www.index.hr/vijesti/clanak/pobuna-psihijatara-s-rebra-protiv-ravnatelja-corusica-pisali-su-berosu-i-medvedu/2179297.aspx). Postoje naznake i da je Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju u Osijeku imao prostornih a još više kadrovskih problema u smislu smanjivanja broja srednjeg osoblja ispod propisanih normativa. Sve u svemu čini se da su djeca s mentalnim poteškoćama na začelju prioriteta unatoč proklamiranoj i srčanoj verbalnoj podršci i izjavama koliko su oni posebno važni. Razvoj dječje i adolescentne psihijatrije je prva rečenica u planovima i prioritetima generacija ministara, šefova bolnica i klinika usporedivo sa nacionalnom sveučilišnom ili dječjom bolnicom. Ilustracija koliko se, kao društvo brinemo o toj djeci je i činjenica da njih nekoliko stotina s posebnim potrebama i ove godine kreće u školu bez asistenata. Pitanje djece se proteže i na pravo posjeta hospitaliziranoj djeci na drugim odjelima. Riječ je o teškim sustavnim i organizacijskim nedostacima koji su teško nadoknadivi i kad korona i ne bi imala nikakve veze sa duševnim zdravljem a itekako ima. Očito je da na ovom području izostaje taktičko a kamoli strateško promišljanje mjera.
Ovo izgleda tim bešćutnije ako uzmemo sva predviđanja SZO i druga brojna istraživanja prema kojima će dugoročne posljedice korona ere nakon spašavanja žive glave biti spašavanje duševnog zdravlja djece.
„COVID-19 će imati velike posljedice na mentalno zdravlje djece i adolescenata i kvalitetu njihovog života. Samo pravovremena akcija i jačanje kapaciteta a ne njihovo rezanje može pomoći u prevenciji i smanjenu neminovnih posljedica.“ https://jamanetwork.com/journals/jamapediatrics/fullarticle/2764730
Ne zaboravimo i potres u Zagrebu koji je također posebna priča a sjetimo se i ratnih iskustava i transgenaracijskog prenosa traume.
Valjda naša djeca zaslužuju garanciju bolje skrbi i uvjeta od kokoši nesilica gdje svaka jedinka mora imati na raspolaganju: najmanje 550 cm² površine , mjereno u vodoravnoj ravnini, svaki prostor mora imati hranilicu od najmanje 10 cm dužine po jednoj jedinci, pojilicu u obliku žlijeba od 10 cm dužine ili najmanje dvije kapljične pojilice („nipple“) ili šalice za napajanje u svakom prostoru, prostori moraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65 % površine i ne niži od 35 cm na svakoj točki, podovi moraju biti oblikovani na način da podupiru prema naprijed okrenute prste na obje noge, nagib poda ne smije biti veći od 14 % ili 8°, potreban je odgovarajući materijal za trošenje pandži (DRŽANJE KOKOŠI NESILICA PREMA STANDARDIMA EU Direktiva 1999/74/EC , NN 135/06)

2020-09-07T21:43:16+01:0007/09/2020|

Epidemija političkih kadroviranja

Ako smo ikad gajili iluzije da  politika možda ne drži baš sve konce u svojim rukama, danas smo se uvjerili da smo bili u teškoj zabludi. Politika drži ama baš sve konce u svojim rukama, osobito kad se radi o upravljačkim pozicijama u javnom sektoru, zdravstvu pogotovo.
Danas smo, na veliku žalost i sramotu svih djelatnika KBC Sestre milosrdnice, mogli čuti prijeizborni politički razgovor između aktualnog  i tadašnjeg ministra zdravstva i predstojnice Zavoda za radiologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, kandidatkinje u tadašnjem natječaju za ravnatelja/icu. U krajnje neugodnom, za dvoje visokih intelektualaca neprimjerenom i na trenutke ponižavajućem razgovoru, čuli smo prijetnje, prikrivene ucjene, nadvikivanja… kao u jeftinom, trećerazrednom filmu. U nekim drugim uređenim zemljama u kojima se poštuju visoki etički standardi, ovakav sadržaj i način komunikacije bio bi javno osuđen, a akteri(ca) sramotnog dijaloga ucjene i prijetnji udaljena iz svih bitnih javnih i ostalih društvenih funkcija. I time bi dosegnuli tek civilizacijski minimum suvremenog društva.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika od svog osnutka upozorava na neodgodivu potrebu promjene načina kadroviranja u javnom zdravstvu. Izbor ravnatelja jednog KBC-a ne može i ne smije biti predmet političkih prepucavanja, ucjena i prijetnji. Izbori ravnatelja zdravstvenih ustanova moraju biti transparentni  i temeljeni na stručnim i organizacijskim sposobnostima kandidata, u cijelosti i isključivo bez utjecaja političkog kadroviranja.
Kad dođemo do te razine, uvjereni smo da će zdravstveni sustav konačno biti uspješno reformiran. Do tada- teško.

2020-08-25T21:17:37+01:0025/08/2020|

Kažnjavanje liječnika u doba korone!

Hrvatska udruga bolničkih liječnika oštro osuđuje pokušaje diskriminacije i mogućeg protupravnog postupanja prema liječnicima i ostalim djelatnicima u zdravstvenom sustavu.

Prvog dana povratka s godišnjih odmora hrvatske liječnike dočekao je obrazac, različit od ustanove do ustanove, kojim se procjenjuje epidemiološki rizik za zarazu SARS-CoV-2 virusom tijekom godišnjeg odmora. U pojedinim ustanovama pitanjima se zadire u privatnost djelatnika, te ih uprave obavještavaju da im neće biti isplaćena plaća ako od COVID-19 obole zbog svog „skrivljenog“ ponašanja(?!).

Zbog neujednačenosti anketa, izjava i obrazaca po hrvatskim bolnicama, te nepostojeće pravne osnove, postavlja se pitanje po čijem naputku su isti izrađeni, a ako su potrebni zašto nisu jedinstveni za cijeli zdravstveni sustav. Nadalje, ovime se diskriminira zdravstvene djelatnike u odnosu na ostalu populaciju, jer se samo njih planira „kažnjavati“.

Ministar zdravstva demantira da će liječnici biti zakinuti za plaću, ali ih svejedno dijeli u tri kategorije (zaraženi na poslu, izvan posla i bolesni). Dakle, način zaraze s COVID-19 jedino se kategorizira kod hrvatskih liječnika!? Razvrstavanje i penaliziranje samo jedne skupine građana na temelju načina kako su se razboljeli je jasno diskriminatorno i neustavno i uz to stručno neutemeljeno.

Misli li Ministar osnovati (još jednu) ekspertnu skupinu koja će baš kod liječnika moći utvrditi točni način zaraze? Ima li Ministar posebne metode  kojima će utvrđivati njihovo ponašanje?

Istovremeno se od liječnika i dalje očekuje odrađivanje desetaka tisuća protuzakonitih prekovremenih sati godišnje, bez razmišljanja da se to vrijeme, što smo predlagali već nebrojeno puta, uvrsti u radni staž ili barem napokon po zakonu plati. Podsjećamo da je, prema hrvatskim zakonima, neisplata plaće za obavljanje posla u skladu s Ugovorom o radu, kazneno djelo i da će hrvatski liječnici, ukoliko budu kršena njihova prava, i opet  biti prisiljeni ponovo se uputiti na sud. A nije potrebno ni posebno naglasiti koliko je isto uvredljivo i ponižavajuće kad se odnosi na ljude koji na svojim leđima iznose ovu epidemiju.

Postavlja se pitanje jesu li liječnici „neželjena djeca“ koju država-maćeha stalno “liječi” batinom?

2020-08-25T16:22:59+01:0025/08/2020|
Go to Top