Republika Hrvatska je potpisnica brojnih pravnih akata, zakona, preporuka, konvencija koja reguliraju prava djece općenito, a onda i one djece s psihičkim poteškoćama.
Prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012. – 2020. , Ministarstva zdravstva Vlade Republike Hrvatske djeca sa smetnjama duševnog zdravlja po dvije osnove padaju u ranjive skupne.
2.7 Zaštita vulnerabilnih skupina i nejednakosti u zdravlju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.1 Zdravlje djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
2.7.2 Zdravlje mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
2.6 Značajni javnozdravstveni problemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.6.5 Mentalno zdravlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Kreatori navedene strategije i danas se nalaze na visokim pozicijama upravljanja i odlučivanja od Sabora Republike Hrvatske do uprava bolnica i drugih pozicija donošenja odluka.
Trenutna pandemija Covida- 19 objektivno je stavila cijeli zdravstveni sustav pred neviđene izazove. U toj situaciji svi trebamo dati svoj doprinos no pitanje je koliko je taj doprinos ravnomjerno raspoređen? Osobito je pitanje koliko je moralno, etično, stigmatizirajuće pa i zakonito (bez adekvatnih dopuna i izmjena informiranih pristanka na liječenje sukladno izmjenama uvjeta) žrtvovati i reducirati psihijatrijske kapacitete. To se odnosi i na odrasle pacijente a kapaciteti za djecu su osobito pogođeni a ponegdje kao u KBC Split svedeni na puko ambulantno funkcioniranje drugim premještanjem iz prostora bez minimalno adekvatne zamjene netom što su s radom započele nove djelatnosti u sklopu dnevne bolnice (https://slobodnadalmacija.hr/split/kreveti-infektoloske-klinike-na-krizinama-popunjeni-zbog-korone-zbog-potrebe-za-smjestajem-novih-pacijenata-preseljeni-psihijatrijski-bolesnici-1041446 ) . Zavod za dječju i adolescentu psihijatriju KBC-a Zagreb je u nekoliko navrata kao atraktivan prostor bio u opasnosti iseljenja, prvo kao karantena (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/crveno-krilo-kbc-a-zagreb-nova-je-karantena-na-rebru-zabranili-posjete-obavljaju-se-samo-hitne-operacije-10017373) a zatim kao zamjenski prostor za useljavanje dijelova Bolnice za plućne bolesti Jordanovac (https://www.index.hr/vijesti/clanak/pobuna-psihijatara-s-rebra-protiv-ravnatelja-corusica-pisali-su-berosu-i-medvedu/2179297.aspx). Postoje naznake i da je Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju u Osijeku imao prostornih a još više kadrovskih problema u smislu smanjivanja broja srednjeg osoblja ispod propisanih normativa. Sve u svemu čini se da su djeca s mentalnim poteškoćama na začelju prioriteta unatoč proklamiranoj i srčanoj verbalnoj podršci i izjavama koliko su oni posebno važni. Razvoj dječje i adolescentne psihijatrije je prva rečenica u planovima i prioritetima generacija ministara, šefova bolnica i klinika usporedivo sa nacionalnom sveučilišnom ili dječjom bolnicom. Ilustracija koliko se, kao društvo brinemo o toj djeci je i činjenica da njih nekoliko stotina s posebnim potrebama i ove godine kreće u školu bez asistenata. Pitanje djece se proteže i na pravo posjeta hospitaliziranoj djeci na drugim odjelima. Riječ je o teškim sustavnim i organizacijskim nedostacima koji su teško nadoknadivi i kad korona i ne bi imala nikakve veze sa duševnim zdravljem a itekako ima. Očito je da na ovom području izostaje taktičko a kamoli strateško promišljanje mjera.
Ovo izgleda tim bešćutnije ako uzmemo sva predviđanja SZO i druga brojna istraživanja prema kojima će dugoročne posljedice korona ere nakon spašavanja žive glave biti spašavanje duševnog zdravlja djece.
„COVID-19 će imati velike posljedice na mentalno zdravlje djece i adolescenata i kvalitetu njihovog života. Samo pravovremena akcija i jačanje kapaciteta a ne njihovo rezanje može pomoći u prevenciji i smanjenu neminovnih posljedica.“ https://jamanetwork.com/journals/jamapediatrics/fullarticle/2764730
Ne zaboravimo i potres u Zagrebu koji je također posebna priča a sjetimo se i ratnih iskustava i transgenaracijskog prenosa traume.
Valjda naša djeca zaslužuju garanciju bolje skrbi i uvjeta od kokoši nesilica gdje svaka jedinka mora imati na raspolaganju: najmanje 550 cm² površine , mjereno u vodoravnoj ravnini, svaki prostor mora imati hranilicu od najmanje 10 cm dužine po jednoj jedinci, pojilicu u obliku žlijeba od 10 cm dužine ili najmanje dvije kapljične pojilice („nipple“) ili šalice za napajanje u svakom prostoru, prostori moraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65 % površine i ne niži od 35 cm na svakoj točki, podovi moraju biti oblikovani na način da podupiru prema naprijed okrenute prste na obje noge, nagib poda ne smije biti veći od 14 % ili 8°, potreban je odgovarajući materijal za trošenje pandži (DRŽANJE KOKOŠI NESILICA PREMA STANDARDIMA EU Direktiva 1999/74/EC , NN 135/06)

Ako smo ikad gajili iluzije da  politika možda ne drži baš sve konce u svojim rukama, danas smo se uvjerili da smo bili u teškoj zabludi. Politika drži ama baš sve konce u svojim rukama, osobito kad se radi o upravljačkim pozicijama u javnom sektoru, zdravstvu pogotovo.
Danas smo, na veliku žalost i sramotu svih djelatnika KBC Sestre milosrdnice, mogli čuti prijeizborni politički razgovor između aktualnog  i tadašnjeg ministra zdravstva i predstojnice Zavoda za radiologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, kandidatkinje u tadašnjem natječaju za ravnatelja/icu. U krajnje neugodnom, za dvoje visokih intelektualaca neprimjerenom i na trenutke ponižavajućem razgovoru, čuli smo prijetnje, prikrivene ucjene, nadvikivanja… kao u jeftinom, trećerazrednom filmu. U nekim drugim uređenim zemljama u kojima se poštuju visoki etički standardi, ovakav sadržaj i način komunikacije bio bi javno osuđen, a akteri(ca) sramotnog dijaloga ucjene i prijetnji udaljena iz svih bitnih javnih i ostalih društvenih funkcija. I time bi dosegnuli tek civilizacijski minimum suvremenog društva.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika od svog osnutka upozorava na neodgodivu potrebu promjene načina kadroviranja u javnom zdravstvu. Izbor ravnatelja jednog KBC-a ne može i ne smije biti predmet političkih prepucavanja, ucjena i prijetnji. Izbori ravnatelja zdravstvenih ustanova moraju biti transparentni  i temeljeni na stručnim i organizacijskim sposobnostima kandidata, u cijelosti i isključivo bez utjecaja političkog kadroviranja.
Kad dođemo do te razine, uvjereni smo da će zdravstveni sustav konačno biti uspješno reformiran. Do tada- teško.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika oštro osuđuje pokušaje diskriminacije i mogućeg protupravnog postupanja prema liječnicima i ostalim djelatnicima u zdravstvenom sustavu.

Prvog dana povratka s godišnjih odmora hrvatske liječnike dočekao je obrazac, različit od ustanove do ustanove, kojim se procjenjuje epidemiološki rizik za zarazu SARS-CoV-2 virusom tijekom godišnjeg odmora. U pojedinim ustanovama pitanjima se zadire u privatnost djelatnika, te ih uprave obavještavaju da im neće biti isplaćena plaća ako od COVID-19 obole zbog svog „skrivljenog“ ponašanja(?!).

Zbog neujednačenosti anketa, izjava i obrazaca po hrvatskim bolnicama, te nepostojeće pravne osnove, postavlja se pitanje po čijem naputku su isti izrađeni, a ako su potrebni zašto nisu jedinstveni za cijeli zdravstveni sustav. Nadalje, ovime se diskriminira zdravstvene djelatnike u odnosu na ostalu populaciju, jer se samo njih planira „kažnjavati“.

Ministar zdravstva demantira da će liječnici biti zakinuti za plaću, ali ih svejedno dijeli u tri kategorije (zaraženi na poslu, izvan posla i bolesni). Dakle, način zaraze s COVID-19 jedino se kategorizira kod hrvatskih liječnika!? Razvrstavanje i penaliziranje samo jedne skupine građana na temelju načina kako su se razboljeli je jasno diskriminatorno i neustavno i uz to stručno neutemeljeno.

Misli li Ministar osnovati (još jednu) ekspertnu skupinu koja će baš kod liječnika moći utvrditi točni način zaraze? Ima li Ministar posebne metode  kojima će utvrđivati njihovo ponašanje?

Istovremeno se od liječnika i dalje očekuje odrađivanje desetaka tisuća protuzakonitih prekovremenih sati godišnje, bez razmišljanja da se to vrijeme, što smo predlagali već nebrojeno puta, uvrsti u radni staž ili barem napokon po zakonu plati. Podsjećamo da je, prema hrvatskim zakonima, neisplata plaće za obavljanje posla u skladu s Ugovorom o radu, kazneno djelo i da će hrvatski liječnici, ukoliko budu kršena njihova prava, i opet  biti prisiljeni ponovo se uputiti na sud. A nije potrebno ni posebno naglasiti koliko je isto uvredljivo i ponižavajuće kad se odnosi na ljude koji na svojim leđima iznose ovu epidemiju.

Postavlja se pitanje jesu li liječnici „neželjena djeca“ koju država-maćeha stalno “liječi” batinom?

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja!
S ponosom se sjećamo 5. kolovoza 1995. i hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi, simbola naše pobjede i slobode. Osobito se zahvaljujemo svim liječnicima i zdravstvenim djelatnicima sudionicima Domovinskog rata.

Vaš Hubol

Od prvog dana rada novog Sabora, gotovo svakodnevno mediji nas izvještavaju o saborskoj zastupnici koja uporno postavlja pitanje “zbog čega nosimo maske” i istovremeno odbija staviti masku tijekom svog boravka u zatvorenom prostoru. Kulminacija “sage o maskama” jest tragična izjava navedene saborske zastupnice objavljena u Večernjem listu 30. srpnja 2020. kojom naglašava stav “njemačkih liječnika” koji “sve učestalije izdaju liječničke potvrde zbog toga što je nošenje maske štetno, umanjuje se unos kisika i udišemo zrak koji smo ispustili iz sebe”.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika oštro osudjuje ovakve paušalne, stručno neutemeljene i znanstveno u cijelosti pogrešne stavove tobožnjih “njemačkih liječnika” koje citira saborska zastupnica. Ovakvim javnim govorom i dezinformiranjem javnosti saborska zastupnica nanosi nemjerljivu štetu hrvatskom stanovništvu, hrvatskim liječnicima i hrvatskim pacijentima.
Naime, stručno i znanstveno je dokazana dobrobit nošenja maski, osobito medicinskih, u prevenciji širenja bolesti COVID 19. Medicinske maske mogu zaštititi one koji ih nose od infekcije SARS-Co2 virusom, te mogu spriječiti širenje virusa od onih koji imaju simptome COVID 19 bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama ističe kako se maske trebaju koristiti kao dio sveobuhvatne strategije mjera za suzbijanje prijenosa COVID 19 bolesti i spašavanje života; sama uporaba medicinske maske ipak nije dovoljna za osiguranje cjelovite razine zaštite od COVID-19 nego treba održavati minimalnu fizičku udaljenost od najmanje 1 metar od drugih, često prati ruke i izbjegavati dodirivanje lica i maske.
Tvrdnje da je “nošenje maske štetno” te da se nošenjem maske “umanjuje unos kisika” potpuno su NETOČNE, znanstveno su neutemeljene i sramotno je da ih kao takve iznosi saborska zastupnica. Ovim putem apeliramo na hrvatsku javnost da te i takve stavove pojedinaca zanemare jer ih ne podržava zdravstvena struka niti znanstvena zajednica, a iznimno su opasni za zdravlje nacije. U medjuvremenu, savjetujemo saborskoj zastupnici da što prije posjeti jedan bolnički odjel u kojem se liječe pacijenti oboljeli od COVID 19 bolesti, preporučamo joj Jedinicu intenzivnog liječenja. Vjerujemo da bi nakon toga prestala postavljati suvišna pitanja o nošenju maski te da više ne bi citirala “njemačke liječnike”.

Danas je novoizabrani zastupnik u Hrvatskom saboru gosp. D.H. javno iznio svoj epidemiološki nalaz koji se odnosi na određivanje mjera nakon rizičnog kontakta s osobom pozitivnom na SARS-CoV-2 virus.
Ovaj slučaj ozbiljan je zbog nekoliko „iznimnih“ činjenica.
Najprije, nalaz iznimno potpisuje ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), epidemiolog koji nije zadužen za obradu slučaja u kojem je ostvaren rizični kontakt. Za obradu ovog slučaja je zadužena i provela ju je epidemiologinja područnog zavoda za javno zdravstvo. Ona je gosp. D.H. prema vlastitoj javnoj izjavi odredila mjeru obavezne samoizolacije.
Sljedeća iznimna činjenica stavlja u pitanje jednakopravnost zdravstvene zaštite za sve građane RH, što je zajamčeno člankom 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Naime, ravnatelj HZJZ-a, u suprotnosti s uputama koje je odredio HZJZ, gosp. D.H. nije odredio mjeru obavezne samoizolacije nakon kontakta s osobom pozitivnom na SARS-CoV-2, nego ga upućuje na testiranje i nakon toga odluku o samoizolaciji prepušta samom gosp. D.H. Možda je na takav nalaz utjecala činjenica da je gosp. D.H. zastupnik iznimno potreban u Hrvatskom saboru ovih dana radi sudjelovanja u glasovanju o pružanju podrške novoj Vladi RH?
Nažalost, jedini zaključak koji se može donijeti u ovom slučaju je da pravila nisu ista za sve i da se iznimno mogu mijenjati ovisno o položaju i moći.
HUBOL se od svog osnivanja bori da odluke u zdravstvu budu neovisne, jasne i temeljene na pridržavanju smjernica. To je jedina politika koju zdravstveni sustav treba.
U suprotnom, iznimke od ovih osnovnih pravila dovode do neuređenosti sustava i nepovjerenja onih koji u sustavu rade i onih o kojima sustav skrbi.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dario-hrebak-ipak-stize-u-sabor-danas-se-opet-idem-testirati-evo-sto-mi-je-napisao-capak-15009775

Naime, tvrdimo da bolnice godinama ne evidentiraju, pa posljedično tome niti isplaćuju naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, kao niti druge elemente plaće u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan “padao” na “standardni” radni dan (od ponedjeljka do petka). To je posebno izraženo kod onih koji na blagdan rade noćnu smjenu i plati im se 2 sata blagdana, dok oni koji ne rade dobiju plaćenih 8 sati naknade za blagdan.
Konkretno, ako se uzme mjesec lipanj ove godine kada državni blagdan Tijelova i praznik Dan antifašističke borbe, koji su prema Zakonu o blagdanima neradni dani, padaju četvrtkom, odnosno utorkom, jasno je da mjesec lipanj ima zapravo 20 radnih dana (a ne 22 kako to evidentiraju bolnice) te da mjesečni fond radnih sati (20 x 8 ) iznosi 160, a ne 176. Tako se već godinama ukupni broj sati na mjesečnoj razini povećava što je nepravilno i ruši cijenu radnog sata (primjer za lipanj).
Stoga tražimo zakonitu evidenciju rada i obračun plaće te usklađenje predmetnih odredbi Dodatka KU za zdravstvo sa Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, te tako ispravljanje još jedne nepravde i nezakonitosti u evidenciji rada i obračunu plaće zdravstvenih djelatnika.

Ponovo smo svjedoci neprimjerenog javnog istupa poznate osobe na društvenim mrežama koje stvara atmosferu javnog linča liječnika, a temelji se na krajnje neprofesionalnim procjenama liječničke struke i potencijalnoj zloupotrebi zdravstvenog sustava. Prema informacijama s kojima raspolaže HUBOL, a koje je javno na svom Facebook profilu podijelila pacijentica- gospođa Mia Begović, te su ih prenijeli mediji, prilično je jasno kako gospođa Begović nije bila hitni pacijent budući su njene tegobe radi kojih se javila u sustav hitne pomoći trajale 10 dana. Iako je gospođa Begović vjerojatno svjesno zloupotrijebila sustav hitne medicinske pomoći kao nehitni pacijent, te iskoristila kadrovske i infrastrukturne resurse OHBP-a, pružena joj je liječnička pomoć, učinjena obrada, ordinirana joj je terapija, te je dobila upute za daljnje postupanje. Uporno apeliramo na sve javne osobe da budu svjesne izrečene-napisane riječi, a širenjem poluinformacija ili laičkih tumačenja medicinskih postupaka i algoritama koji se koriste pri zbrinjavanju pacijenata nanose veliku štetu svim dionicima zdravstvenog sustava i stvaraju nepotrebno nepovjerenje građana u zdravstveni sustav!
Hubol nije i neće prihvatiti klevetanje liječnika te ćemo na svaki ovakav čin reagirati i pružiti potrebnu stručnu i pravnu pomoć neutemeljeno prozvanim kolegicama i kolegama bolničkim liječnicima.

Vaš HUBOL

MIŠLJENJE SPECIJALISTA HITNE MEDICINE

Neopravdane, javne prozivke liječnika

Dana 27.05.2020.g. gospođa Mia Begović, koristeći vlastiti Facebook profil, prozvala je i javno kritizirala rad liječnice u OHBP KBC Sestre milosrdnice, gdje je pregledana i obrađena zbog bolova u trbuhu. Iznoseći niz subjektivnih dojmova i neistina, navela je puno ime i prezime liječnice čime je direktno ugrozila njezinu privatnost te je izložila javnoj kritici i osudi. S obzirom da je gospođa Begović pregledana i obrađena po svim pravilima struke uz profesionalan, odgovoran i ljubazan pristup svih liječnika tijekom njezinog boravka u prostoru hitnog prijema, nedopustivo je i osuđujuće da bolesnici neopravdano i samovoljno javno kritiziraju rad zdravstvenog osoblja zadirući pritom u njihovu privatnost. Krajnje je vrijeme da se zdravstveni radnici zakonom zaštite od svakog oblika neopravdanih javnih prozivki koje najčešće rezultiraju javnim kritikama i vrijeđanjima koje nitko od nas ne zaslužuje.
Osobito osuđujemo pristrano iznošenje neprovjerenih i neistinitih činjenica putem javnih medija, poput Večernjeg lista i Index hr koji su u ovom slučaju podijelili objavu gospođe Begović na svojim web stranicama i time dodatno izložili našu liječnici javnom linču.
Zanimanje i medijska eksponiranost gospođe Begović ne daju joj za pravo koristiti iste u svrhu vlastite samopromocije iznoseći pritom neistine i zadirući u privatnost nedužnih osoba. Na ovaj način neopravdano se stvara negativan stav široke populacije prema zdravstvenim djelatnicima I cijelom zdravstvenom sustavu što svakako treba spriječiti.

Liječnici OHBP-a

„Orden rada bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovalo Predsjedništvo AVNOJ-a 1. svibnja 1945. godine. 28. studenog 1947. godine Savezno vijeće i Vijeće naroda Narodne skupštine FNRJ osnovali su i Medalju rada. Ovo odlikovanje dodjeljivalo se pojedincima, organizacijama udruženog rada, drugim organizacijama i jedinicama oružanih snaga SFRJ, koji postignu osobite uspjehe u privredi i za rad od osobitog značenja za napredak zemlje u ostalim društvenim djelatnostima.“ (Izvor: Wikipedija)
Napokon smo i to dočekali. Podjela javnog obilježja socijalističke prošlosti kad se rad vrednovao ordenima i medaljama rada. Nedostaje priredba u kojoj bi visoki predstavnici vlasti biranim riječima i završnim pljeskom, uz domoljubne pjesme i zastave, nagradili svoje udarnike.
Međutim, visoke predstavnike vlasti očigledno treba podsjetiti na nekoliko činjenica. Svibanj je, ali godina je 2020. Živimo u zajednici zemalja u kojoj su vladavina prava, vrednovanje rada i sloboda temeljne vrijednosti.
Zato drugovi ostavite ordene i pohvalnice u muzejima „slavne“ prošlosti. Ono što u zemlji Europske unije trebate napraviti za liječnike je: poštovati sudske presude, pravilno obračunavati liječničke plaće, donijeti Zakon o plaćama liječnika kojim bi vrednovali naš rad i urediti zdravstveni sustav.
U protivnom, sloboda izbora izlaska iz okruženja koje živi u prošlosti ostaviti će vas same na pozornici. A kad budete trebali liječnika, možda završite na listi čekanja.
Drugarski pozdrav.
HUBOL